Iléus PAPILLON
Son adresse e-mail :

Ses derniers articles

article.title

Lancement du salon du livre et des arts du grand Nord

04 Jan 2024
Et s’il était possible de bousculer les barrières, pousser les limites et aller jusqu’au sommet? Et s’il était possible de trouver une route? D’oser? De penser. D’espérer? De réunir les populations du grand Nord autour d’un projet commun. Et si les livres et les arts avaient ce pouvoir? Et si nous pouvions trouver des éléments unificateurs pour construire un lendemain qui chante…? Et si nous pouvions vivre le livre, vivre les arts… ? Et si nous pouvions réaliser la première édition du Salon du livre et des arts du grand Nord...
article.title

Sa pou m di ankò?

10 Jul 2023

Lari k ap ri m nan pa rive vire senserite powèm

Pòtoprens ap mache sou do men m ak yon flè wouj sou po je l

Tout fanm m renmen s on katedral

Yon etènite k ap etenn pou louvri yon vi rèv la pote

M rale w nan souf ou

M mennen w nan ren w.

article.title

Le poète Jean Baptiste Anivince invité en République dominicaine

16 May 2022

Pour commémorer les 219 années du bicolore haïtien à Salòn La Mancha barcelo, le 18 mai 2022, à l’invitation de l'organisation haïtienne en République dominicaine (HARD), le créoliste et poète haïtien Jean Baptiste Anivince y est invité pour une conférence et la vente-signature de son nouveau livre "Dat'', paru chez Freda Edisyon.

article.title

Jean Baptiste Anivince honoré par la Jeune Chambre Internationale

04 Jan 2022

Jean Baptiste Anivince est lauréat de la catégorie Réalisations culturelles de Ten Outstanding Young Persons (TOYP) 2021 de la Jeune Chambre Internationale (JCI).

article.title

Gran Sid p ap grandi pou sa

02 Sep 2021

Nou fè vi nou ap fè laviwonndede ak lonbraj nou nan pòch

Pou anyen

Pete gwo kout ri nan revèy

Tankou Pòtoprens fin di dènye mo pa li deja

Ebaw !

Atè m ta woule pou nou

Nou fè vi nou ap fè tchyas lanmè tribòbabò

Fouye gwo twou nan sa demen sere pou timoun

Epi de men nou s on kiyè bwa ki sere tout plent nan fon kè l

Mezanmi

Nan operasyon don sou don an

Toujou sonje

12 janvye 2010 pa te janm wè Clinton ak tout madanm li nan rèv la ak letènite nan pla men l

Se pou sa

Nou rekonstwi peyi a fètefouni

Ti kle monte

Ti kle desann

Diven se dlo

Milya se larim

Lannuit bat bravo pou tout zetwal ki pran peyi a pou vaz pise

Nou di ochan pou tout lalin ki pran n daso tou

Nou bat bravo pou tout gwo wòch ki pote siyati manman yo nan fè zewo tounen nèf

Mezanmi

9 milya s on kaka aran wi ki pèdi fren sou lang nou wi

Sonje pa gen sèman nan sezon malè pandye

Si Clinton alèz bò falèz nou konsa

Konnen Bondje prete kle silans nou

M p ap prete okenn fraz tranblemanntè tranzite

Pou dayè chen konnen ki ri jòn solèy bay lè latè ap gouye anba pye nou

Nou fè tankou nou bliye depi lè lari fin antre nan foli nou tout pwomès se lafimen

Antouka

Larivyè k ap pote CIRH la s on rigòl pise ki pran nesans nan sèvo prezidan

Kisa pou gran Sid ta ka tann ankò

Si n fè kopi kole bèl mèvèy ONG dekapotab yo

Si n founi je gade mirak CIRH fè nan yon vil pye atè janm louvri

Si fè temwanyaj tout sakrifis minis ak chèf Leta

Tanpri souple apre

Pa masakre powèm ki fè n wè boulva Kat Chimen p ap souse yon mant nan lavantozanchè vil Okay

Nan absidite planifikatè malè nou gran Sid p ap fè eyap menm

Epitou

Depi kilè solèy ak Loksidan te konn gen konpasyon mezanmi

Boutofen

Zafè tout powèt ki pa gen tan wè si vil Okay ak tokay li yo pran nan zizirit.

article.title

Gran Sid p ap grandi pou sa

26 Aug 2021

Nou fè vi nou ap fè laviwonndede ak lonbraj nou nan pòch

Pou anyen

Pete gwo kout ri nan revèy

Tankou Pòtoprens fin di dènye mo pa li deja

Ebaw!

Atè m ta woule pou nou

Nou fè vi nou ap fè tchyas lanmè tribòbabò

Fouye gwo twou nan sa demen sere pou timoun

Epi dmen nou s on kiyè bwa ki sere tout plent nan fon kè l

Mezanmi

Nan operasyon don sou don an

Toujou sonje

12 janvye 2010 pa te janm wè Clinton ak tout Madanm li nan rèv la ak letènite nan plamen l

Se pou sa

Nou rekonstwi peyi a fètefouni

Ti kle monte

Ti kle desann

Diven se dlo

Milya se larim

Lannuit bay bravo pou tout zetwal ki pran peyi a pou vaz pise

Nou di ochan pou tout lalin ki pran n daso tou

Nou bat bravo pou tout gwo wòch ki pote siyati manman yo nan fè zewo tounen nèf

Mezanmi

9 milya s on kaka aran wi ki pèdi fren sou lang nou wi

Sonje pa gen sèman nan sezon malèpandye

Si Clinton alèz bò falèz nou konsa

Konnen Bondje prete kle silans nou

M p ap prete okenn fraz tranblemanntè tranzite

Poudayè chen konnen ki ri jòn solèy bay lè latè ap gouye anba pye nou

Nou fè tankou nou bliye depi lè lari fin antre nan foli nou Tout pwomès se lafimen

Antouka

Larivyè k ap pote CIRH la s on rigòl pise ki pran nesans nan sèvo prezidan

Ki sa pou Gran Sid ta ka tann ankò

Si n fè kopi kole bèl mèvèy ONG dekapotab yo

Si n founi je gade mirak CIRH fè nan yon vil pye atè janm louvri

Si n fè temwanyaj tout sakrifis Minis ak ChèfLeta

Tanpri souple apre

Pa masakre powèm ki fè n wè Boulva Kat Chimen p ap souse yon mant nan lavantozanchè vil Okay

Nan absidite planifikatè malè nou Gran Sid p ap fè eyap menm

Epitou

Depi kilè solèy ak loksidan te konn gen konpasyon mezanmi

Boutofen

Zafè tout powèt ki pa gen tan wè si vil Okay ak tokay li yo pran nan zizirit.

article.title

Marie Marcelle Buteau RACINE : yon memwa byen vivan nan lavi Akademi Kreyòl Ayisyen

27 Aug 2020

Vandredi 21 dawout 2020, Akademi kreyòl ayisyen te òganize yon seremoni omaj  pou salye memwa akademisyen Marie Marcelle Buteau Racine.

article.title

Comment vivre mieux avec un homme ?

18 Jun 2014
Rosemonde Grandchamps Valentin convie les femmes à en découvrir les secrets.
article.title

HAITI, lumière des Nations par Evintz Brillant

17 Jun 2014
Iléus PAPILLON Haïti, est une république née dans la douleur.
article.title

Initiation à la sociologie et genre/ 1804 : le changement de Marc-Donald Calixte

06 Jun 2014
Iléus Papillon Après la publication de «Haïti 1974-2004, Changement social pour un Etat de droit» en mai 2006, «Notion de droits» en 2008 et «Le précis de méthodologie» en 2009, le professeur, avocat, anthropologue-sociologue et spécialiste en population et développement, Marc-Donald Calixte, nous livre le recueil «Initiation à la sociologie et genre/ 1804 : le changement».